<< Kliknite za prikaz sadržaja >> Navigacija:  Veleprodaja > 8. VP proizvodnja/provjera

 

OPCIJA 3. Proizvodnja

Pokušat ćemo vam što jednostavnije objasniti korištenje ove opcije programa.

Uzet ćemo primjere gdje vodite proizvodnju drvene građe.
Gotovi proizvodi:

1. Greda

2. Letva

3. Rogovi i slično

U normativima ste odredili utrošak sirovine za navedene gotove proizvode.

Na primjer, za Grede 120x100x3m za 1 m3, utrošak sirovine - Trupci J/S je 1,333m3.

Dakle za jedan kubik greda potrebno je 1,333 kubika trupaca.

U veleprodajnim računima ste redovno fakturisali svoje gotove proizvode.

U ovoj opciji programa možete iskalkulisati utrošene količine sirovine i to po nekoliko kriterija:

- Obračun na osnovu ulaza (količina kolone ULAZ)

- Obračun na osnovu izlaza (količina u koloni IZLAZ)

- Obračun na osnovu SALDA (samo ako je minus)

 

Primjer obračuna na osnovu IZLAZA:

Pregled prometa po artiklima u veleprodajnom skladištu:

U našem primjeru J/S piljevina se odnosi na prodaju škarta za kojeg nije definisan nikakav normativ te program nije takav artikal ni obračunao - na slici gore.

Smatramo da vam je obračun na slici gore jako transparentan i razumljiv.

Na osnovu izračuna u tabeli, program će kreirati potrebna dokumenta u robno materijalnom knjigovodstvu.

Nakon što kliknete na dugme "Izračun" dobijete upit od programa da li želite izraditi potrebna dokumenta:

Ukoliko kliknete na "Da", program će napraviti:

- Internu izdatnicu u skladištu materijala i razdužiti sirovinu za 1.200,35 KM.

- Internu primku u skladištu gotovih proizvoda gdje će nabavna vrijednost gotovih proizvoda biti 1.200,35 KM a prodajna (bez PDV-a) 2.352,00 KM.

 

 

Obratite pažnju da smo dobili razliku u nabavnoj vrijednosti gotovih proizvoda u iznosu od 0,15 KM!

To se dešava zbog razlike u obračunu na ukupnu količinu u odnosu na obračun po stavkama računa.

No, to nije problem. Knjiženje u finansijskom modulu:

- Kreirajte finansijski dokument npr. "Proizvodnja".

- Za obračunski mjesec ćete odabrati kreirani dokument, u opisu staviti npr. "Obračun prozvodnje 2/2025", broj dokumenta 2 (neka vam broj dokumenta prati obračunski mjesec) i datum npr. 28.02.2025.

Knjiženje:

U našem primjeru je prikazana proizvodnja koja se bazira na prodatim količinama gotovih proizvoda te sve što je proizvedeno - to je i prodato.

Vi možete u ovom obračunu proizvodnje, da li automatski ili ručno raditi zaduženje i razduženje kako materijala tako i gotovih proizvoda, po želji i potrebama.

Kakve su nam finansijske kartice nakon ovih knjiženja?

Konto 1010 nam je umanjeno za utrošak sirovine tj. za 1.200,35 KM, te srazmjerno knjižen trošak na konto 5110.

Zadužili smo proizvodnju u toku za iznos prodatih gotovih proizvoda (bez PDV-a).

Zadužili smo trošak proizvodnje u toku u istom iznosu na konto 5950 (povećanje proizvodnje u toku).

Razdužili proizvodnju u toku i zadužili skladište gotovih proizvoda opet za isti iznos 2.352,00 KM.

Na kraju, razdužili skladište gotovih proizvoda (po rekapitulaciji otpremnica) i razdužili trošak proizvodnje na kontu 5960 (smanjenje proizvodnje u toku) u istom iznosu.

Konta 5950 i 5960 nam daju saldo 0,00.

Konto troška sirovina 5110 nam je u vrijednosti utrošene sirovine.

Pri knjiženju KIF-a u našem primjeru smo imali prihod u iznosu od 2.352,00 KM.

Prihod minus Rashod, 2.352,00 - 1.200,35 = 1.151,65 (dobit)

Razliku koja se pojavi između nabavne vrijednosti sirovine i nabavne vrijednosti gotovih proizvoda (u našem primjeru 0,15KM) možete uskladiti na mjesečnom nivou ili na kraju godine preko konta 5110 ili 5190 (Odstupanja planskih od stvarnih cijena utrošenog materijala za izradu) ili preko ručnog štimanja nabavne cijene na otpremnicama (naša preporuka).

Pregled svih skladišta veleprodaje po nabavnoj vrijednosti:

 

Ovo je primjer najjednostavnijeg rasknjižavanja proizvodnje.

Naravno, ukoliko imate podatke iz proizvodnje - radne naloge, interne izdatnice, interne prijemnice i slično, sve dokumente možete knjižiti ručno.

Možete knjižiti razradu proizvodnje preko klase 9 pa prenositi potrebne iznose na konta troškova sirovine (5110) i proizvodnje (5950 i 5960).

Sve zavisi od modela koji primjenjujete u finansijskom knjigovodstvu tj. proizvodnji (troškovno računovodstvo).

Napominjemo da je ova oblast računovodstva jedna od najobimnijih i najkomplikovanijih te bi bilo potrebno dosta prostora da se objasne sve situacije pojedinačno.

Ostavljamo korisnicima na volju da svoja knjiženja prilagode svojim potrebama a program sadrži sve potrebne dokumente.